Poslo je vise od jedne decenije od naseg dolaska na prostore Svedske.

Bila su to vremena neizvjesnosti, lutanja u praznom prostoru i vremenu, upoznavanje jezika i kulture naroda kao i kodeksa ponasanja zemlje u koju smo silom prilika prispjeli. Sav taj period kosmara uspjeli smo prevazici i 70% prevazidena je jezicka barijera kao glavni faktor prihvatanja i shvatanja nove sredine. Sve pruzene mogucnosti rada i nase pregalastvo u prvim godinama dozivjela su radikalnije promjene, tako da u danjasnje vrijeme mozemo biti relativno zadovoljni.a, Tacinjenica neumitnosti stoji iza nas. Tu smo na tudem tlu , na tudem podneblju..

Postali smo dio svjetske Dijaspore.

Postali smo dio necega sto cini sudbinu svih na silu istjeranih ili dobrovoljno iseljenih sa svojih pragova. Domovina ostaje nasa fikcija, nesto sto nam cini dodatnu snagu da mozemo opsatati, prezivjeti na tudem darivanju. Mi starije generacije nosimo svoj rodni kraj, svoju domovinu kao stvarnost, kao dio sopstvenog bica, ali strasan bojazan postoji za mladu generaciju ili generacije rodene ovdje, da im Domovina postane samo fikcija, nesto nestvarno, nesto kao uobrazilja roditelja, jednom rijecju starije populacije doseljenih. Najveca opasnost koja se mogla i moze desiti svakoj emigraciji jeste gubitak kontakta sa razvojem i stvarnoscu zemlje iz koje je potekla. Tako svaka emigracija koja dobrim dijelom gubi stvarni osjecaj realnosti, a da bi opstali i sacuvali dobar dio sebe i dio svog etnosa se organizuju u skladu sa mogusnostima u svoja udruzenja.

Do raspada bivse Jugoslavije u Svedskoj su postojala udruzenja, klubovi gradana Jugoslavije, koja i u nazivu nose obiljezja zemlje ,  a bili su organizovani u Savez jugoslovenskih klubova, kao njihovu krovnu organizaciju.

Postojala su i udruzenja koja su bila organizovana i na nacionalnoj osnovi.

Sve sto se dogadalo na prostorima bivse drzave imalo je znacajne refleksije i na emigrante sa tih prostora. Prognanici iz BiH nisu podlegli tim uticajima i pored ogromne tragedije koju su dozivjeli, vec osnivaju bh udruzenja koja su otvorena za sve one koji BiH prihvataju kao svoju domovinu.

Jedno od prvih udruzenja osnovano je 1972.god pod imenom ”Jugoslavija” u gradu Karlskugi.

Bili su to vecinom ekonomski emigranti iz BiH. Udruzenje je bilo aktivan clan Saveza jugoslovenskih klubova. 1991.godine kada pocinju sva ona ruzna previranja , kada dolaze do raspada Jugoslavije, formiraju se udruzenja sa nacionalnim predznakom. Clanovi ovog udruzenja sa rukovodstvom donose odluku da istupe iz bivseg Saveza i mijenjaju ime u bh udruzenje, te djeluju dalje kao samostalno bosanskohercegovacko udruzenje .

To je prvo takvo udruzenje osnovano u Svedskoj koje je aktivno i danas. Dakle oni nisu podlegli euforiji osnivanja nacionalnih udruzenja, vec udruzenja ostaju otvorena za sve one koji BiH dozivljavaju kao svoju domovinu. Putem udruzenja u Karlskugi krenut ce i druga udruzenja ciji clanovi su najvecem broju iz BiH. Ta udruzenja cinit ce okosnicu osnivanja Saveza bosanskohercegovackih udruzenja u Svedskoj.

Vec pocetne aktivnosti ovih udruzenja koja sada djeliju bez krovne organizacije pokazala su da  je vrlo tesko organizirati rad bez medusobne suradnje. Saradnju je bilo tesko uspostaviti bez povezivanja u jednu zajednicku organizaciju.

Inicijativa za osnivanje krovne organizacije je dosla od clanova i rukovodstva svih udruzenja, tako da dolazi do osnivacke skupstine 07.06.1992. god.

Prva osnivacka Skupstina Saveza bh udruzenja u Svedskoj, cijeneci vaznost organizovanja zena u okviru Saveza, osniva Odbor za rad sa zenama. Odbor osniva aktive zena i sekcije zena pri bh udruzenjima. Vec prve godine djelovanja Odbor  je uspio formirati regionalne odbore zena , sto je omogucilo koordinaciju njihovog rada na nivou Svedske.

Ovakav vid organizacije zena na nivou Svedske brzo se pokazuje kao nefunkcionalan, pa ce se prici osnivanju Saveza zena kao podorganizacije Saveza bh udruzenja.

Ovakav vid organizovanja omoucuje lakse planiranje i realizaciju aktivnosti vezanih za rad aktiva i sekcija zena.

Te aktivnosti ispoljavaju se i na istrazivackim aktivnostima kroz izradu i rad na projektima. Projekat pod nazivom ”Projekta za djevojke” te projekat ”Druzenje zena” bili su vrlo znacajni za taj period i dobro primljeni u svedskim poimanjima

Pored navedenih aktivnosti prezentovanja Bosanskohercegovackih jela, sivenja nacinalnih nosnji, organizovanja zabava, sekcije zena sve vise ucestvuju u organizovanju kurseva i seminara. One osnivaju svoje horske i folklorne grupe,sekcije pletenja, sivanja, keramike, heklanja i kuhanja. Jedna od vodecih i najprioritetnijih aktivnosti je humanitarna pomoc djeci BiH kao i starijim i bolesnim osobama.

Jos u toku 1998. god kod pojedinih clanica rukovodstva Saveza zena osjetila se zelja za formiranjem Saveza zena kao potpuno samostalne i odvojene cjeline od Saveza bh udruzenja.

Na svojoj devetoj sjednici GO Saveza bh udruzenja , 15. 12. 1998. god, je raspravljao o nastaloj situaciji, te konstatovao nesklad sa normativnom aktima Saveza.

Jedan dio tadasnjeg rukovodstva Savez zena nije potpisalo ugovor o medusobnim odnosima i na jedan ruzan nacin napusta medusobnu saradnju.

Medutim, jedan dio rukovodstava Saveza zena , zajedno sa jednim dijelom clanova Saveza zena ne prihvata ovakav nacin rada dijela rukovodstva i pokrece inicijativu za formiranje Bosansko –svedskog saveza zena u Svedskoj (BSSZuS),formira se inicijativni odbor u kji ulaze Sadeta Murc, Mersija Secerbegovic, Muhamed Babovic i Edib Poljo.

U Örebro , 05 .06 99. na prvoj osnivackoj skupstini izabire se Mersija Sacirbegovic , kao prva predsjednica Saveza.

Od tog dana djeluju dva saveza Bosanskohercegovackih zena u Svedskoj.

BSSZuS razvija svoje aktivnosti iz pocetka i u skladu sa organizacionim mogucnostima u to vrijeme.

U Stockholmu 7. oktobra 2001. godine, nakon sprovodenja dobrog rada na projektu ”Snaga zene u savremenom svijetu”, a u sklopu projekta ”Integracija, a ne separacija” (gosti predavaci prof. Lamija Tanovic i Fadila Jasarevic) izabrana je Rabija Arslanagic za novu predsjednicu Saveza.

Nametnut prioritet je etabliranje Saveza, aktiviranje i animiranje novih i starih sekcija zena.

Analizirajuci rad u ovom  kratkom periodu od osnivanja konstatirano je da se BSSZuS uspio konsolidovati, pripremiti i realizovati nekoliko projekata, organizovati jedan broj susreta zena i seminara.

Savez je sa svojim clanstvom radio i na ukljucivanju sto veceg broja djece u bh dopunske skole. Zapazena aktivnost na ostvarivanju ovih aktivnosti je rad clanice Sadete Muric.

Posebno je uspjesno uraden i zavrsen rad na projektu ”Mina barn är nyktra/moja djeca nisu alkoholicari”, Fadile Jasarevic.

BSSZuS uspostavlja suradnju sa NBV-om. Mnogi projekti su zajednicki realizovani,realizovanjem studijskih putovanja u BiH, te Brisel u vise navrata kao rezultat uspjesno uradenih seminara, clanice su dobile dobru satisfakciju za svoj rad.

Do jednog znacajnijeg zaokreta u radu BSSZuS doslo je u 2004 godini. Dolazi do izbora nove predsjednice Almedina Sacic i formiranja Odbora za kulturu kojeg preuzima Rabija Arslanagic.

Tada vec etablirana organizacija, sa nesto vise sredstava za rad, iako je ovdje rijec samo o sredstvima za rad organizacije, a ne o sredstvima za aktivnosti, Savez pocinje novu izobrazbu, jedan svoj agresivniji rad na vise polja djelovanja.

Potpisivanje ugovora o zajednickoj suradnji sa NBV-om, potpisanim 2004 od strane Rabije Arslanagic,omogucava se znacajniji rad na unapredenju same organizacije rada Saveza.

Rezultati ove suradnje se osjecaju nakon prvog dijela projekta ”Zene mogu”, kojim dolazi do realizacije prvih seminara na temu edukacije clanica po pitanjima rada udruzenja i demokratskih principa rada Saveza.

Naravno rad sa NBV se ogleda i u njihovoj pomoci ostalom radu Saveza, preko seminara, kurseva i u organizaciji kulturnih manifestacija.

Jacanju informisanja i sve veceg povezivanja aktiva , clanova Saveza, se pridaje poseban znacaj i to dovodi do stvaranja kompaktnije cjeline organizacije.

Uspjesan rad BSSZuS odvija se uz vrlo korektan odnos sa Savezom bh udruzenja koji prihvata da stalni clan GO po funkciji bude predsjednica BSSZuS.

U BSSZuS se izgraduje lik zene koja ce doci za prvu predsjednicu GO Saveza bh udruzenja.

Uspostavljena je i veoma uspjesna suradnja sa Bosanskohercegovackim savezom omladine.

Ovakav nacin rada, 2006. godine, dovodi do potpisivanja sporazuma o zajednickoj suradnji ova tri Saveza.

Ovim potpisom Bosansko – svedski savez zena postaje samostalna organizacija.

Avangardniji proces pocinje projektom ”Bosanska zena i pisana rijec”, tako da vec sada slavi svojih pet godina djelovanja, a ove godine imat cemo jubilarnu manifestaciju ”Svedsko srce moje majke”. Manifestaciji ce prisustvovati autor romana ciji naslov nosi sama manifestacija, profesor Zilhad Kljucanin, profesor slavistike Adolf Dahl koji za nas i nasu domovinu predstavlja ozracenje realizacije dostupnosti spoznaje nase pisane rijeci na svedskom tlu i njenoj javnosti.

Predstavljajuci prevod knjige Bihorci- Camila Sijarica zavrsava ciklus predstavljanja nasih knjizevnika i nase knjizevne vrijednosti, na svedski jezik.

Nasi veliki knjizevnici se mogu citati na svedskom jeziku. Prevodeni su Andric, Selimovic, Sidran, Samokovlija, Karahasan i sad Sijaric.

Vrlo uspjesno je bilo i videnje ”Bosanskohercegovacka zena kroz vrijeme i prostor” kao i sva druga kulturna dogadanja od promocije knjiga i radova svih nasih pisaca koji djeluju na ovim prostorima.

Dakle nasa orijentacija i glavna zvijezda vodilja jeste ocuvanje maternjeg jezika i nase pisane rijeci.

Pod okriljem ”Bosanskohercegovacka zena kroz vrijeme i prostor” odrzane su manifestacije u svim profilima kao sto su umjetnicke izlozbe u slikarstvu, keramici, rucnim radovima, kuharskim vjestinama i uredenju prostora.

Posebno smo ponosne na nasu inicijativu da se Dan drzavnosti BiH, 25 novembar, obiljezava na Saveznom nivou.

Prvi put na prostoru Svedske je organizovan ovakav skup u Boråsu 2007. god.

Drago nam je da su sve ostale bh organizacije prihvatile nasu inicijativu.

Aktivnosti BSSZuS se odvijaju svugdje gdje je nas narod prisutan pa tako i na kongresima bh dijaspore.

Odbor za humanitarni rad djeluje tako da na svim okupljanjima prikuplja sredstva za pomoc nasima u domovini. Realizaciju dostavljanja pomoci direktno u ruke danas vrlo uspjesno radi Emira Cutuk.

2008. godine na celo Saveza dolazi gdza Azra Jelacic, koja zajedno sa odborom za kulturu, odborom za humanitarni rad i svim ostalim clanicama nastavlja sa uspjesnim radom.

Vrlo uspjesno se nastavlja rad na temu edukacije clanica Saveza, organizuju se veci seminari; dolazi do znacajno aktivnije suradnje sa Ambasadom BiH u kraljevini Svedskoj, gdje konkretnije koristimo usluge i sugestije oko kontaktiranja sa domovinom; suradnja sa ostalim bh organizacijama se nastavlja preko zajednickih sastanaka i diskusija i konkretnih pomaka vezanih  za zajednicko djelovanje i rad u Svedskoj.

Drugom posjetom gosp.generala Jovana Divjaka i njegovog studenta Irnisa Delije nastavljamo sa novcanom pomoci  udruzenju ”Obrazovanje gradi BiH”. Nastavljamo prioritetnu misao da nasa omladina i nasa maladost u BiH mora biti skolovana i pismena.

Ovim putem zelimo da se zahvalimo glavnom i upornom inicijatoru u formiranju BSSZu S gosp. Edibu Polji i Muhamedu Babovicu, organizaciji NBV, nasim suradnicima i prijateljima u GO Saveza bh udruzenja u Svedskoj, Bosanskohercegovackom savezu omladine u Svedskoj, nasim predsjednicama Mersiji, Rabiji, Almedini i Azri, nasem prvom sekretaru Muberi Dizdar i svim onim koji su na bilo kakav nacin pomogli i pomazu radu naseg Saveza.

Ovim putem zahvaljujemo se svim udruzenjima, kao i svim clanicama BSSZuS na lijepoj i uspjesnoj suradnji.

Od aktiva i podorganizacije prerasli smo u pravo veliki Savez, sad vec prepoznatljiv u svom radu.

Njeni clanovi i pored aktivnosti koju organizira Savez aktivni su i u radu svojih bh udruzenja kao i drugih bh organizacija: Bosnjackih islamskih zajednica u Svedskoj, Savezu Banjalucana, Merhametu…, aktivne su u svojoj okolini, na svom radnom mjestu, u javnom zivotu Svedske.