Glas BiH | Broj 157 | Juli-Septembar 2011 

M. Berberovic 

 OČUVANJE BIH TRADICIJE.

Članak koji sam pročitala o Amili Smajović i njenom radu kako da na praktičan način spasi od zaborava i afirmiše BiH kulturno naslijedje u koje spadaju izmedju ostalog i bosanski ćilim , me je inspirisalo da pregložim ženama u našem aktivu ”Izvor” Borås, da počnemo crtati motive sa ćilima i tako damo i mi svoj doprinos. Uz to smo kroz literaturu naučile mnogo o ćilimu i njegovom kulturnom značenju kroz BiH bogatu istoriju. Zato želimo to prenijeti i drugima sto kraćim crtama.

Ćilim

Plijeni ljepotom boja i motiva. Izradjuju se od vune domaćih ovaca. Pređa se nekad bojila ručno, prirodnim bojama, od šljive, hrasta, ljuske i lišća oraha. Takva boja je bila postojanija. Najviše se koriste crvena, crna i prirodna bijela boja. Danas je prirodno bojenje upotpunosti nestalo, jer je to vrlo skup proces. Hemiske boje su jeftinije i izražajnije. Za jedan kvadratni metar ćilima utroši se 1-1,5 kg vune. Nekada je vuna bila voskarena. To je na pređji stvaralo zaštitni sloj, zbog kojeg joj moljci i prašina nisu mogli ništa. Tako je ćilim bio ”masniji” sočniji nego današnji, i kad ga tresnete sam se lijepo raširi po površini.

Danas u BiH ne postoji ni jedna radionica za obradu vune, za predenje, bojenje i voskarenje, pa tako vuna ničim nije ni zašticena. Veoma je lomljiva, što otežava rad.

Kompozicijaoblika na ćilimu sastavljena je najćešče iz dva dijela:

Okolice (ruba, ili ćenara) i

centralnog dijela (polja-ploha)

a) Okolica, obrub ćilima je najćesce tamne boje sa cik-cak linijom, koja fizički razdvaja ćilim od realnog svijeta. To je ram slike. To je oštra podjela izmedju svijetova, izmedju realnog i imaginarnog, izmedju stvarnog i duhovnog.

Kod prvih ćilima nije bilo okolice. Motivi u centralnom dijelu se nadovezuju jedan na drugi i takva se kompozicija beskonačno širi sa ciljem spajanja dva svijeta, imaginarnog i realnog (metafora univerzuma). Takvi ćilimi su imali svoja imena: "stepenasta kola", na baklave, na makaze itd.

b)Jednostavni ćilimi imaju dva dijela. Prvi dio ćilima je okolica, koja je sastavljena iz tri dijela. Prvi dio je cik-cak puna linija, zatim veliki čenar u kome se nalaze slični, skoro isti motivi koji se smjenjuju u pravilnom nizu (metafora prolaženja vremena), i unutrašnji čenar koji odvaja "ram" od centralnog dijela ćilima - polja.

U ovu skupinu spadaju ćilimi:"petak", "su tri kruga", "bosanska šara", "na fesove", "krugovi" itd.

Kod jako složenih mustri kao sto je "sumak", postoji sedam čenara (metafora sedam nebesa).

Centralni dio ćilima, ploha, je dio na kome se nalazi sadržaj, poruka, smisao, odnosno glavni motiv ili više motiva.

Cenralni dio ćilima je načesće radjen jednom osnovnom bojom koja ima svoje simboličko značenje. Najčesće je to crvena boja koja simbolizuje žrtvovanje i radjanje djece, sto nas bolno povezuje sa istorijom naše države BiH.

Stilovi:

1.Geometrijski stilje rasprostranjen po čitavom svijetu, a naročito u Anadoliji, Kavkazu i centralnoj Aziji. U BiH se pojavljuje u IX vijeku i opstao je sve do danas. Izuzetno je pogodan za apstraktne i stilizirane figure. Zbog svoje jednostavnosti, pravih, horizontalnih i vertikalnih linija lako je primjenjiv u tkanju.

2.Stil krivih linija ili cvjetne stilveže se sa Persijom. Razvio se krajem XV vijeka, zahvaljujući korištenju asimetričnih čvorova. Ovaj stil omogućava korištenje složenih crteža, u kojima se često pojavljuju ljudski i životinjski oblici. Ovaj stil je vrlo kratko bio koristen na ćilimima u Bosni i Hercegovini.

Simbolička funkcija tepiha

Uloga koju je imao ćilim, u svom nastajanju kod starih ljudskih zajednica, nije imala svoju uptrebnu vrijednost koju mi danas poznajemo. Njegova vrijednost se očitava u njegovoj duhovnoj funkciji, odnosno stvaranju "svetog" prostora.Ćilim smbolički predstavlja tačku tranzicije između duhovnog i realnog svijeta. Uloga ćilima za "primitivnu" zajednicu, koja ga je izmislila, bila je potvrda ljudskih mogućnosti i stremljenja. Na njemu je ispričano porijeklo, vjerovanja i tradicije zajednice. On je, dakle, sveto i magično mjesto, koji je uz to lako prenosiv.

Bosanski ćilim ne smijete prati.

Najbolje se održava tako što se prostre na snijeg i isklofa. Ćilim je kao sito, jer svu prljavštinu i prašinu propusti kroz sebe. Snijeg mu vraća svježinu. Nakon toga se izbriše krpom namočenom u rastvor sirćeta i vode koji će boje učiniti intenzivnijim i postojanijim.

Istina, nekada su se na Bregavi u Stocu i na Buni ćilimi prali u stupama. To je bilo dobro, jer je izvorska voda veoma hladna i puna minerala. No to se ne smije nipošto raditi vodom iz vodovoda, niti se koristiti bilo kakvo hemijsko sredstvo, pa čak i ako piše da je za održavanje vune.

Jedan od mnogih tepiha koji je djelo vrijednih tkalja u umjetničkoj galeriji "Stilla" je ćilim koji su dr. Reisu-l-ulema Mustafa Cerić , te predstavnici udruženja "Majke Srebrenice" Munira Subašić, i Kada Hotić i predstavnica udruženja"Žene žrtve rata "Bakira Hasečić 23. travnja 2009. uručili predsjedniku Europske zajednice, Hans-Gerd Pete Ring, kao znak zahvalnosti parlamentarcima koji su 15.januara 2009. izglasali Rezoluciju o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenicii pozvali sve članice Evropske unije i zemlje zapadnog Balkana da se pridruže žrtvama genocida i da u svojim parlamentima također donesu odluku o Danu sjećanja na genocid u Srebrenici, najvećeg stradanja civila i nevinih ljudi koje se dogodilo krajem 20. stoljeća.
Ovaj bosanski ćilim je izložen na zidu u holu Evropskog Parlamenta kao trajna zahvalnost žrtava genocida u Bosni i Hercegovini za povijesnu Rezoluciju Europskog parlamenta o genocidu u Srebrenici.

Tradicijom protiv genocida

Udrużenje "BOSFAM" (bosanska familija)upotrebljava terapiju tkanja ćilima sa ženama koje su żrtve rata, koje imaju teške psihičke probleme jer su ostale bez svojih mużeva, djece, braće i očeva. To se pokazalo vrlo uspješno. Ove žene sada rade na projektu" Ćilim sjećanja na žrtve genocida uSrebrenici." Za svaku nestalu osobu pojedinačno se tka mali ćilim demenzije 40x40 cm, različitih motiva i boja i imenima nestalih osoba. U sklopu tih imena bit će i ćilim sa tekstom "Srebrenica-11-7-1995-."

Otkani dijelovi se spajaju u veće ćilime. Takvih 15 komada velikih ćilima je bilo izloženo prošlog ljeta u Potočarima kod obilježavanja 15 godina od genocida u Srebrenici.Ćilim na kojem je osnovna bijela boja je namjenjen djeci a crveni ženama koje nisu htjele da se odvoje od svojih najmiliji. Krajnji cilj je da se otkaju ćilimi sa svim imenima žrtava, te da se spoje u jedan ćilim, koji se računa, da ce biti veličine fudbalstog stadiona a možda i veći. Potom će biti izložen u muzeju HOLOKAUSTA u Wasington ćime bi se strenula pažnja na kampanju za brže hapšenja ratnih zločinaca.

  

Ćilim širi toplinu

Umjetnica Amila Smajović, osnivač ”Udruženja za zaštitu bosanskog

ćilima”, i njen praktični rad kako da spasi od zaborava i afirmiše

bosanskohercegovačko kulturnonaslijeđe, inspirisalo je Mirjanu

Berberović i žene aktiva ”Izvor” iz bh.udruženja ”Bosna” Borås, da počnu crtati motive sa ćilima i tako daju svoj doprinos ovoj značajnoj inicijativi.

Koristeći dostupnu literaturu, počele su spoznavati široko značenje ćilima,koje se ne ogleda samo u upotrebnoj vrijednosti, nego i u simboličkom značenju ćilima.

Prvu prezentaciju raznovrsnog materijala imale su na jesenjoj manifestaciji prošle godine u Norrköpingu, u povodu Dana državnosti.

Nije trajalo dugo da se prepozna kvalitet rada žena iz ”Bosne” Borås i uslijedili su pozivi za izložbu na Saveznoj smotri kulture i školstva u Halmstadu, kao i na bajramskoj svečanosti u Boråsu.

Članice ovog udruženja imaju još jednu umjetničku inspiraciju koju su izrazile u formi ”Oslikano staklo” i pokazale u Gislavedu na jesenjoj manifestaciji ”Izvuci osmijeh iz rukava”.

O njihovim aktivnostima možete pročitati na webstraniciwebstranici:

www.bssz.se 

  

• Slijedeća >